Brumec

U ovom članku je osvrt na moj nedavni doktorat s područja oblačnog računarstva uz pobliže objašnjenje triju glavnih tema: Što upisati u kalkulatore oblačnih poslužitelja?, Kako znati da li me najam u oblaku dođe jeftinije nego kupnja? te Kakav je checklist za izgradnju informacijskih sustava u oblaku?

U dva navrata sam na ovome blogu pisao o oblačnom računarstvu: prvi put općenito o toj tehnologiji ovdje, a drugi put o ekonomici oblačnog računarstva, s gledišta oblačnog poslužitelja, ovdje. U međuvremenu sam na temi računalnih oblaka i doktorirao pa se osjećam pozvanim reći nešto više i o ekonomici računalnih oblaka s korisničkog odnosno razvojnog gledišta: kroz prizmu samog doktorata. Inače, doktorat se može skinuti odavde kao 4 PDF-a u zip datoteci. Koncipiran je tako da je na kraju svakog poglavlja sažetak pa eventualno zainteresirani ne moraju čitati svih 191 stranicu.

Kupiti ili najmiti?

Jedna od glavnih tema je bilo postavljanje metodike za općeniti izračun informatičkih resursa koje treba određena aplikacija za svoj rad. Dakle, količine i karakteristike računala, kapacitet podatkovne pohrane, i slično. Zašto je to bitno? Zato da se može procijeniti koliko će ti resursi koštati ako ih nabavljamo, a koliko ako ih unajmljujemo u komercijalnom računalnom oblaku kako bi se temeljem te procjene mogla donijeti odgovarajuća odluka.

Postupak za taj izračun količine informatičkih resursa potrebnih nekoj aplikaciji temelji se na višefaktorskom parcijalnom planu (fractional factorial design) pokusa. Mjeri se prihvatljivo vrijeme izvođenja određene aplikacije u funkcijskoj ovisnosti o parametrima koji opisuju tu aplikaciju - nezavisnim varijablama:

T = f(x1, x2, … xn)

Te nezavisne varijable (x1, x2, … xn) su npr. broj angažiranih računala, opseg podataka poslanih u oblak, veličina baze podataka oblaku, broj CRUD operacija nad bazom podataka tijekom jednog provođenja algoritma, itd. Ukratko, komercijalni parametri najma informatičkih resursa u računalnim oblacima! Funkcija prihvatljivog vremena izvođenja određene aplikacije dobiva se pokusom u kojem se mjere učinci promjene nezavisnih varijabli na vrijeme izvođenja.

Primjenom višefaktorskog parcijalnog plana pokusa smanjuje se broj mjerenja potrebnih za određivanje funkcije. To je… zgodno, da se blago izrazim jer bi korištenjem ‘redovnih’ metoda za izračun gornje funkcijske ovisnosti za npr. 6 varijabli trebalo 2187 mjerenja što je očito nemoguće izvesti.

Dakle, kada se dobije gore navedena funkcija, očito je da se iz nje mogu očitati komercijalni parametri najma informatičkih resursa u računalnom oblaku. Time rješavamo problem što upisati u kalkulatore najma koje svaki oblačni poslužitelj nudi na svojim stranicama. Iste te parametre možemo upisati u Walkerove modele kako bismo dobili odgovore na dva pitanja:

• Koliko bi nas koštala nabavka tih informatičkih resursa?
• Da li je oblačni najam tih resursa povoljan ili ne?

Naravno, na kraju balade, te komercijalne parametre najma - nezavisne varijable naše aplikacije - protjeramo kroz kalkulatore svih zanimljivih oblačnih poslužitelja (cloud providers) i vidimo koliko bu nam tko zaračunal.

Izgradnja oblačnog informacijskog sustava

Ako smo odlučili naš informacijski sustav potpuno ili djelomično prebaciti u oblak, kako da to napravimo? Postoji li checklist? Kako sistematizirati postupke izgradnje informacijskih sustava uz korištenje računalnih oblaka (za sve ili samo neke funkcionalnosti)? Pitanje nije trivijalno: zgodno rezoniranje zašto su sistematizacije bitne napisan je ovdje, iz pera mog omiljenog SF pisca, inače profesionalnog fizičara i znanstvenika.

Sistematizacija izgradnje oblačnih informacijskih sustava bila je druga tema mojeg doktorata. Postupak izgradnje oblačnog informacijskog sustava sistematizirali smo u 23 koraka i uklopili ga u metodiku zvanu metodika KOR. Metodika se naslanja na BPM standard za modeliranje poslovnih procesa te se i sama može prikazati kao BPMN dijagram.